Kad je 2008. u splitskom HNK premijerno izvedena drama Seviljski brijač, mnogi se je neupućeni gledatelj začudio nad činjenicom da najslavniji brijač na svijetu život nije započeo u operi već u - drami. Naime, Pierre de Beaumarchais autor je dramske trilogije o Figaru, čiji je prvi dio već spomenuti Seviljac, središnji Figarov pir, a treći Majka krivac.
U predgovoru drami, a što ga je napisao sam autor, stoji kako je dramu naručio Louis François, Prince of Conti. U njoj se derogiraju aristokrfatske privilegije i predviđa Francuska revolucija, a radnja se nastavlja tri godine nakon završetka prvog dijela trilogije. Figaro je zaručen za Suzanne, a oboje rade za grofa. U tri godine od kako je Figaro pomogao dogovoriti brak grofa i Rosine, aristokratu je već dosadila vlastita supruga i počeo se zanimati za Figraoovu zaručnicu, razmatrajući čak i ponovno uvođenje prava prve bračne noći...
Iako je inicijalno prošao cenzorske škare 1781., tekst je ubrzo, nakon privatnog čitanja, zabranio sam Luj 14. Iako ga je Marie-Antoinette nagovarala na suprotno, kao i mnogi uglednici tog vremena. Tekst je u međuvremenu imao svu silu 'koncertnih' i izvedbi iza zatvorenih vrata, a usput je Beaumarchais u izvornik unio i brojne preinake, ap je zabrana skinuta 1784. i tekst je konačno službeno praizveden u Odéonu 27. travnja 1784.
Za njegovu slavu u 20. stoljeću zaslužan je pak, kažu Stanislavski i njegova produkcija drame iz 1927. godine...
U HNK Rijeka, Figarov pir postavlaj gost iz Mađarske, Róbert Alföldi, a koji je u istoj kući već 2010. postavio Lizistratu.
